Dobrodošli

Na Braču, najvišem hrvatskom otoku, smjestilo se malo i mirno mjesto Sutivan. Malo slikovito mjesto s mediteranskim ugođajem i prekrasnim šljunčanim plažama koje se protežu prema zapadu i pitomo zaleđe prožeto brojnim pješačkim i biciklističkim stazama. Brojni kulturni spomenici, razni događaji i sportske aktivnosti čine ga dobrim izborom za ugodan odmor.

O mistu

Sutivan je poseban po svom ladanjskom štihu jer je od Rimskog Carstva do današnjih dana služio kao mjesto za opuštanje i rekreaciju prekomorskih došljaka, a njegovu otvorenost gostima lijepo simbolizira natpis na dovratku Kavanjinova ljetnikovca u centru mjesta: "Prijateljima vrata otvorena". Povijesno središte Sutivana vrijedna je monumentalna cjelina i kao takva je zaštićena zakonima Republike Hrvatske kao spomenik kulture. Šetnja središtem mjesta vodi nas duž povijesne staze, miješajući se sa današnjicom i predstavlja izuzetno iskustvo.

Pročitaj više o povijesti

Istraži Sutivan

Događanja

Uvati vitar

Galerija

Za razliku od drugih bračkih mjesta vizurom Sutivana dominiraju dva kampanela (crkvena zvonika), jedan na župnoj crkvi Uzmesenja Marijina na rivi i drugi na brežuljku uz crkvu sv. Roka, zaštitnika mjesta.

U starom dijelu stivanskog groblja nalaze se jedinstvene katakombe (podzemne grobnice) sa dva hodnika sa svjetlarnicima izgrađene 1913. g. po nacrtu inženjera A. Nonveillera, koje svjedoče o visokoj razini socijalne svijesti tadašnjih mještana jer su se u njima ukapali ljudi koji nisu imali vlastite grobnice a njihovom izgradnjom stvoren je veliki broj ukopnih mjesta bez širenja čitavog groblja.

Jerolim Kavanjin (1641.-1714.), hrvatski pjesnik poznoga baroka, iz splitske plemićke obitelji Kavanjina u svom ljetnikovcu u Sutivanu, kamo se povukao nakon odvjetničke i vojničke karijere, napisao je najopširnije djelo starije hrvatske književnosti (32 724 stiha!), "Poviest vanđelska bogatoga a nesretna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara". Kasniji priređivači su to djelo, prema podnaslovu u izvorniku, nazvali "Bogatstvo i uboštvo".

Uklesani natpis iznad južnog ulaza u Kavanjinov ljetnikovac: OSTIVM NON HOSTIVM u prijevodu znači PRIJATELJIMA VRATA OTVORENA. Ovim natpisom pjesnik Jerolim Kavanjin deklarirao je otvorenost svog doma prijateljima i čestitim ljudima što je bila i odlika Sutivana kroz povijest kao i u sadašnjosti.

U prošlosti su se ulice i javne površine bračkih mjesta popločavale kamenim oblucima "kongulama" a u Sutivanu je još sačuvano nekoliko takvih raritetnih primjera pučke gradnje. Autentična je uličica "Put crikve" dok su ostale površine rekonstruirane na tradicijski način poput pjacete i uličice "Perića kala", "Kala o konguli" kao i dio ulice Lučica i puta iznad crkve sv. Roka. "Kongulavali" su se i brojni poljski putevi ali ne oblucima sa plaža već grubljim kamenjem sakupljenim krčenjem poljoprivrednih površina.

Nedaleko uvale Likva u Sutivanu na dubini od 33 metra lokalitet je antičkog brodoloma iz 3.st. posl.Kr. sa teretom kamenih poluobrađenih sarkofaga i kamenih blokova. Brod je svoj teret ukrcao u antičkoj luci Splitska na Braču a odredište mu je vjerojatno bila susjedna obala na kojoj se nedaleko velikog rimskog grada Salone gradila palača cara Dioklecijana. Manji artefakti izloženi su u Narodnoj knjižnici Sutivan a među njima se nalazi i vrlo zanimljiva koštana igraća kocka, dok je cjelokupan teret ostavljen na mjestu nalaza in situ.

Sutivan se kroz povijest oblikovao kao spoj ribara, poljoprivrednika i težaka, obrtnika, trgovaca i intelektualaca, koji su svaki na svoj način utkali svoje vještine i vizije u današnji izgled Sutivana. Ta jedinstvena aura ovog mjesta kroz povijest a i danas potiče brojne posjetitelje da pronađu mir i inspiraciju u njegovim kalama okrenutim suncu kao i rekreaciju na njegovoj obali i prirodi koja ga okružuje.

Književnik i Nobelovac Ivo Andrić oporavljao se 1919, u Sutivanu od bolesti i zatvorskih dana u društvu članova pomorskog društva "Grma" kojeg je postao i počasni član. Pretpostavlja se da je svoje uspomene na te dane pretočio u poznatu pripovjetku "Žena na kamenu".

Povijest turizma u Sutivanu seže u daleku 1927. godinu kada je povratnik iz Bolivije, Ivan Grubšić otvorio hotel "Vesna" kapaciteta 28 kreveta koji je do nedavno funkcionirao kao ugostiteljski objekt. Već 1929. godine Sutivan je prijavio 2464 noćenja, čime je zauzimao treće mjesto na otoku, iza Supetra i Bola, i tu poziciju drži i danas.

10. Današnja centralna plaža „Bunta" nekada se zvala „Češka plaža" po tada najbrojnijim gostima, a u to vrijeme pokrenut je ambiciozni projekt Iječilišnog turizma koji nažalost nije saživio u stvarnosti. U Sutivanu 1935. godine djeluje i „Društvo za unapređenje turizma" a mjesto ima dva hotela i jednu gostionicu sa ukupno 42 kreveta u 23 sobe, a 1939. registrirano je 8605 noćenja. Danas Sutivan ima oko 2000 registriranih kreveta i 2014. ostvario je 101000 turističkih noćenja.

Sutivan je 1874. godine stradao od velike poplave uzrokovane obilnom kišom. Kako je tada riva bila zatvorena nizom kuća, a jedini prilaz je bio kroz uske kalete, voda nije mogla slobodno otjecati u more pa su posljedice bile katastrofalne. U spomen tog događaja na dovratku ulaza u dvorište kuće Ilić uklesana je oznaka razine vode za vrijeme te vremenske nepogode.

12. Štete uzrokovane brojnim poplavama potakle su donošenje vizionarske odluke o uklanjanju dvije zgrade na rivi radi stvaranja širokog prilaza obali iz zaleđa mjesta čime je nastala danas omiljena šetnica "Blato" koja oslikava visoku urbanističku svijest tadašnjeg stanovništva. Ovaj zahvat vrlo neuobičajen za ostala dalmatinska mjesta nadograđen je i otvaranjem šetnica i prometnica uz istočnu i zapadnu obalu mjesta što Sutivanu danas daje jedinstvenu urbanističku kvalitetu.

Nedavno preminuli stivanjanin Vanja Ilić kao član splitskog PK Jadran sudjelovao je na Olimpijskim igrama 1948.godine.

Poznati stivanski pjesnik i liječnik Antonio Rendić Ivanović čije ime nosi i stivanska narodna knjižnica živio je i djelovao u Antofagasti u Chileu. Svojim neumornim humanističkim radom zaslužio je brojna priznanja i nagrade, a njegovo ime nosi više društvenih ustanova i ulica u Antofagasti i Santiagu. Objavio je više od pedeset zbirki pjesama pod pseudonimom Ivo Serge.

Stivanjanin Andro Jutronić, povjesničar i geograf, bio je najveći istraživač bračke povijesti i objavio je zavidan broj djela kojima je obradio i rasvijetlio do tada nepoznate podatke i spoznaje o nekadašnjem životu na otoku Braču.Jedan je od prvih športskih novinara u Dalmaciji i jedan od osnivača i dugogodišnji urednik ugledne publikacije "Brački zbornik".

U Sutivanu 1935. godine djeluje i ˝Društvo za unapređenje turizma˝a mjesto ima dva hotela i jednu gostionicu sa ukupno 42 kreveta u 23 sobe.

1837. godine u Sutivanu je osnovana prva muška škola koja je tri godine poslije postala priznata od strane pokrajinske vlade.

Dana 23.04.1875. Sutivan je posjetio car Franjo Josip I koji je došao iz Splita svojom jahtom prilikom obilaska otoka.

Dana 21.11.1882. otvorena je čitaonica ˝Stivansko društvo˝, a iste je godine počela sa radom i ženska osnovna škola koja je upisala 85 polaznica.

Fotografije – Studio Gabrić, Franjo Mlinac, Hani Salama